top of page
No hay tags aún.
Tag Cloud

Ñañemindu’umína guaraníre, guaraníme.


Ilustración: Rebe Ca

Guarani ñe’ẽ rekove rapykuere puku rehe ñama’ẽ ramo, jahechakuaáta ojoykekoha castellano ndive ymaitereirasa guivéma; og̃uahẽ mbykymi rire castellano ñe’ẽharakuéra América yvýpe. Paraguái retãme oike castellano jeporu, katu ijykére okakuaa ha imbarete peteĩ guarani iñambuéva umi indígena kuéra ñe’ẽngui, jepémo Familia Lingüística Guaranígui avei ou. Ojekuaa Paraguáipe añónte ojepysoha tetã tuichakue ha ojeporu indígena ñe’ẽ, hákatu iporuhára ndaha’éi indígena.

Tapichakuéra oúva Europa gui oñemomba’e América rehe, ogueru heko ha iñe’ẽ, iñarandupy ha hembijerovia; katu ohechakuaámarõ hikuái indígena oĩva Paraguái yvýpe, iñapytu’ũjyha, ha ndoikemo’ãimarõ iñakãmenguéra castellanope Europa reko ha hembijerovia, oikumbýnte avei guarani, karai mombyryguakuéra, ha “ohekombo’e” indigenakuérape ko ñe’ẽme.

Ojekuaa avei kuña indígena, imembýva España guakuéragui, oisãmbyhy iñemoñarekuéra michĩme ha upéicha ombohasa chupekuéra iñe’ẽ; péva rupi avei oikove ha imbarete guarani.

Guarani hesãi ha heko retia’e colonia aja. Heta jey Estado voi oiko ha oikove ko ñe’ẽme; ojehai heta kuataitee ha opa rupiete nunga ojeporu. Castellano sa’ietemi oĩ oiporúva upe ramo guare.

Upéinte ñane sãsóvaicha España poguýgui, ary 1811 ramo, oiko tetã Paraguáigui ha jaguevivaicha ñande jehe jey, ñambotapykue ñane ñe’ẽ guarani ha ñambojeroviave castellano; ñanemburuvichakuéra ohecha rupi tenonde ñasẽsérõ, castellano rupi tanteha.

Jepémo heta jey yvatégui, Estado guive, oñeñeha’ã ojehekojopy guarani, iporuhára tovéma topa. Reínte heta ojejurupete, oñenupã ha oñeñembosarái guarani ñe’ẽhárare, ko’ýte ha’ete imbaretevéva, jepémo heta jey ñemihapemínte ojeporu. Péicha Paraguái rekovépe oguata ojoykére, térã peteĩva hi’ári ha ambuéva iguýpe, guarani ha castellano.

Jepevérõ ymaite guive ha ko’ag̃aite peve guarani, ñe’ẽ ojeporuvéva tetãpýpe, ojehecha’ive rupi ko ñe’ẽ opyta castellano guýpe; oiménepa Europa ñe’ẽ rupi, ipotĩve, iñarandupy ha imba’ekuaa’atýnte itenonde, América ñe’ẽ rovake. Tapiánte guarani poruhárape ojeapo’ivéva, oñembojojáre chupe chokokuere, ha ojehecha jeguarúre péva; oñembojoja avei chupe tavy, mboriahu, tekokarẽ ha ambueve mba’e ivaíva rehe.

Ko’ã mba’e rapykuéri heñói porandu kakuaa peteĩ. ¿Mba’éicha rupi nomanói guarani? Heta tapicha arandúma oñeporandu kóva ha oñeha’ãva ombohovái. Oĩ he’íva, tetãyguára ijaguara rupi iñe’ẽ rehe, jepémo ojeapo’i chupe; ha oĩ he’íva araka’eve noñembo’e porãi rupi chupe castellano nte, oiporútamante iñe’ẽ peteĩmi, guarani.

Ojehechakuaa avei guarani tapia ojeporumemeve okaha rehe, ndaupéichai tavapýre. Ymaite guive, guaranintevoi okaraguakuéra ñe’ẽtee, ha ivaivéva ojejapóva ko’ã tapicháre, og̃uahẽvo mbo’ehaópe oñepyrũ iderécho rehe ha oñehekombo’e chupekuéra ñe’ẽambue, castellano pe. Péicha rupi oñeñapytĩ iñe’ẽ’ypy ha ñe’ẽambue araka’evente avei ndoiporu porãi.

Ojeipapa mba’e ñe’ẽpa ojeporuve tetãpýre ha ojehechauka guaraníme añónte oikovéva hetaiteveha castellano peguágui. Katu, mba’e oñehesa’ỹijo ha ojejesareko porã va’erã, ko’ág̃a rupi, pya’etemi oguejy hína guaranímente oikovéva ha ojupi ohóvo castellano pe añónte oikovéva. Heta mba’égui ikatu oiko kóva: hetaitevéma ko’ág̃a tapicha oikóva tavapýre, okahare peguágui; tembipuru pyahukuéra, taha’e televisión, celular, computadora, internet ha ambueve, og̃uahẽ mamo hendápe ha opaite pópe; ojehechakuaa ndoiporúiva castellano hasýma ojuhu hag̃ua hembiapoharã potĩmi; terã oñemoarandusérõ mbo’ehaoguasuháre oiporu mante va’erã hekópe castellano.

Ko’ẽreíre oikeve ojokuápe ha ojohekojopyve guarani ha castellano. Iporuhakuéravoi peteĩ hendápentema. Yma oime rire guarani ojeporu okahárente, ogapýpe, tataypýpe, tererejerépe ha ambueve, ko’ág̃a castellano oikéma avei ko’ã henda rupi ha guarani oñorairõ mbarete va’erã ambue ñe’ẽ ndive ndoipotáirõ omboykete chupe hendágui. Guarani avei oñepia’ã ha oheka oike castellano kokuépe; katu, añetehápepa oikéne? Kóva ndahováiri gueteri ko’ag̃aitérõ.

Ñe’ẽ niko ijeheguirei nde’iséi mba’eve; katu, hapykuéri oĩ tapicha oiporúva, ha araka’eve ndaiporichéne tapicha oiporuséva ñe’ẽ ojehechag̃i, ojeapo’i ha “itavýva”; ñe’ẽ oñembojeroviáva uvei oiporuséta akói. Péva hína oikóva ko’ag̃ua guarani ha castellano ndive; ndaijaguarái guarani poruhára iñe’ẽ rehe ha castellano oiporúva hekópe katu ojehechaporãve.

Ojehecha’ive rupi guarani, iporuhára jepémo noñe’ẽi castellanope, omoingepaite ikatumíva guive castellano ñe’ẽ ha heko, guarani ryepýpe. Guarani icastellanovéva iporãve hína, péicha oñandu guarani poruhára.

He’i: -Ronecesitá camare; he’i rangue guaraníme:-Roikotevẽ tupáre; jepemohína oguereko avei iñakãme ko’ã mokõi ñe’ẽ guaraníva, omocastellano, ojehecharamovégui ko ñe’ẽ. Ambuéva he’i: -roavisáta desayuno horape; mbohapy ñe’ẽgui, mbohapyvéva castellano, hákatu oñe’ẽ hína guaraníme.

Ojehecha avei guarani poruhára ombohetepýrõ castellanope iñe’ẽ, ha he’i:

-Ajohéi ao (Lavo la ropa); omocastellanoite hetepy, he’irangue guaraníme:

-Ajaojoéi.

-Ajapo peteĩ tembiapo (hago un trabajo); he’i rangue guaraníme:

-Amba’apo.

-Opururũ che kangue (Se hizo trizas mi hueso); he’i rangue guaraníme:

-Chekanguepururũ.

-Jajapomína peteĩ aty (Hagamos una reunión); he’i rangue guaraníme:

-Ñañombyatymína.

Hetaiteve hendáicha ikatu ojehechauka castellano pa mba’éicha oike pypukuve ohóvo guarani retepýpe; ojehechakuaa omohendaguemaha mbeguekatúpe ñe’ẽaty, ñe’ẽretepy ha hyapu.

Ambue mba’e ojehechakuaavahína guarani oñemohendague pya’etereiha castellano pe, ogapýpe ndojeporukatuivéi. Jepémo oime okaháre oñeñe’ẽmeme gueteri mitãme hógape guaraníme, tavapýre katu nda’upeichaveietéma hína, ha yvateve oje’éma kuri távape hetavéma ojeikoha ko’ag̃a. Sy ha túva, oime ramo jepe kuri iñe’ẽ ypy guarani, nombohasaséi ha nombohasavéimavoi iñemoñarépe guarani; ha péva oiko heta mba’ére. Heta jey ko’ã sy ha túva oiméne ojeapo’i raka’e ha ohasa’asy guaranínte oiporukuaáre, térã oiméne ra’e ojejurupete guaraníme oñe’ẽ haguére ipyahuvépe; upéicha rupi nombohasasevéi iñemoñarépe, ndoipotáitare ohasa ipehengue, ha’ekuéra ohasa va’ekue.

Ogapýpe ñe’ẽ ikangy térã ndojeporuvéiva, katuetei oñeha’arõkuaa imano. Ñe’ẽ niko oikotevẽ iporuhárarente hekove are ha hesãi hag̃ua.

Guarani oñandumarõ castellano oike ikokuépe, oñeha’ã avei oike castellano kokuépe mbeguekatúpe ohóvo; upéicha rupi ko’ág̃a ojejopy tove Estado toiporu guarani, castellano yketére, taha’e ayvu térã haipýpe. Herekuárama avei ko ñe’ẽ ha oĩ temimoĩmby ha momaranduhára oñeha’ãva oiporu kyre’ỹ; ko’ã mba’e araka’eve ndoikóiva guarani rekovépe. Katu, ñe’ẽporuharatee ojeréramo ko’ág̃a iñe’ẽ rehe ha ndoiporusevéi ramo, naiporãi guaraníme oha’arõva. Opavave nunga oiporukuaámava castellano, omboyke guarani, ha ndohejaitéi ramo jepe, nombohasavéima iñemoñarépe.

Peteĩ mba’e añoite ikatu ombohekove resãi ha ombohapepuku guaraníme: iporuhára, guarani ñe’ẽhára ijaguara va’erã ñe’ẽ oiporúva rehe, noguerotĩri va’erã; ohechakuaa va’erã tuicha mba’eha guarani jeporu, ohekomombe’úre, omopeteĩ ha omoambuére Paraguáipe yvyape tuichakue javeve. Ohechakuaa va’erã oiporukuaáva heta ñe’ẽ iñaranduveha tapia; ha opa ñe’ẽ peteĩchante, ndaha’éi iñaranduvéva peteĩ ha itavyvéva ambue; peteĩ ñe’ẽ omombe’u arandupy rypy’ũ ha heta ñe’ẽme oikovéva heta ñe’ẽme oikovéva heta arandupyve oreko iñapytu’ũme.

Ilustración: Rebe Ca

bottom of page